PODGORICA - Rezultatima ovogodišnje
turističke sezone gotovo svi u Crnoj Gori su zadovoljni. Počev od
ministra turizma, do hotelijera i vlasnika privatnih soba i apartmana.
Uz opaske da je poseta bila bolja nego lane, da će i finansijski
rezultati nadmašiti prošlogodišnje, slijede konstatacije da je drugi dio
turističkog ljeta 2011. bio znatno bolji, odnosno da je samo predsezona
podbacila.
Ipak, ako se naprave poređenja, prije svih sa direktnim susjedima, od kojih je jedan turistički odavno razvijen, a drugi tek kreće u taj biznis, zadovoljstvu nema mjesta. Albaniju je, recimo, za prvih osam mjeseci ove godine posetilo gotovo tri miliona gostiju, a prema podacima Monstata, u isto vrijeme Crna Gora je registrovala 1,1 milion turista. U istom periodu Hrvatsku je posetilo čak 8,3 miliona turista.
Gosti Albanije su bili Albanci koji žive u inostranstvu (ova zemlja ima veliki broj gastarbajtera), slede turisti s Kosova, Grčke, Italije i Crne Gore.
Žarko Radulović, prvi čovjek Crnogorskog turističkog udruženja, konstatujući da Albanija doživljava bum u turizmu, ocjenjuje da je ona odlično povezana sa okruženjem, autoputem, ali i ostalim dobrim drumovima. Na njihovo more se stiže udobno i komforno, na crnogorsko znatno teže. Crna Gora je isključivo avio-destinacija, a to znači i najskuplji put.
Šta, međutim, nije valjalo ni ovog a ni prethodnih ljeta, a o čemu se veoma malo priča na kraju sezone? Minulo ljeto je konačno pokazalo da priče o elitnom turizmu "ne piju vodu". Postoji svega jedan hotel sa pet zvjezdica (Splendid) i nekoliko obnovljenih hotelskih zdanja takođe na Budvanskoj rivijeri (Maestral, Queen, Mediteran, Bellevue iberostar), koji su za goste sa debljim novčanicima. I oni su bili puni.
No, u euforiji od prije dvije-tri godine, kada su stranci (čitaj: Rusi), uveliko kupovali placeve, započinjali, ali još više najavljivali atraktivnim kompjuterskim animacijama (na čemu je i ostalo), gradnju turističkih kompleksa, ružno su pominjani gosti iz regiona (čitaj: Srbije), kao paradajz turisti. Pričalo se kako više nema mesta sindikalnom, već isključivo elitnom turizmu i tome slično. A šta bi sa elitom?
"Preteralo se, dakako", priznaje iskusni turistički radnik Žarko Radulović. On dodaje da "nemamo dovoljno hotela visokih kategorija, ali i drugih sadržaja koje traže bogati. Priroda sama, iako zaista divlja i zanosna, ne može biti dovoljna. Putevi, parkinzi i ostalo su slabe tačke našeg priobalja".
Zaključak je jednostavan: i ovu sezonu, kao i mnoge do sada, izvukli su gosti iz regiona. Najviše iz Srbije, iako ih je bilo manje nego ranijih godina, upravo zbog nipodaštavanja, pa i uvreda od osionih pojedinaca koji kao da ne žive u stvarnosti. I bez gostiju sa prostora bivše "juge", nema dobre glavne sezone.
Ipak, ako se naprave poređenja, prije svih sa direktnim susjedima, od kojih je jedan turistički odavno razvijen, a drugi tek kreće u taj biznis, zadovoljstvu nema mjesta. Albaniju je, recimo, za prvih osam mjeseci ove godine posetilo gotovo tri miliona gostiju, a prema podacima Monstata, u isto vrijeme Crna Gora je registrovala 1,1 milion turista. U istom periodu Hrvatsku je posetilo čak 8,3 miliona turista.
Gosti Albanije su bili Albanci koji žive u inostranstvu (ova zemlja ima veliki broj gastarbajtera), slede turisti s Kosova, Grčke, Italije i Crne Gore.
Žarko Radulović, prvi čovjek Crnogorskog turističkog udruženja, konstatujući da Albanija doživljava bum u turizmu, ocjenjuje da je ona odlično povezana sa okruženjem, autoputem, ali i ostalim dobrim drumovima. Na njihovo more se stiže udobno i komforno, na crnogorsko znatno teže. Crna Gora je isključivo avio-destinacija, a to znači i najskuplji put.
Šta, međutim, nije valjalo ni ovog a ni prethodnih ljeta, a o čemu se veoma malo priča na kraju sezone? Minulo ljeto je konačno pokazalo da priče o elitnom turizmu "ne piju vodu". Postoji svega jedan hotel sa pet zvjezdica (Splendid) i nekoliko obnovljenih hotelskih zdanja takođe na Budvanskoj rivijeri (Maestral, Queen, Mediteran, Bellevue iberostar), koji su za goste sa debljim novčanicima. I oni su bili puni.
No, u euforiji od prije dvije-tri godine, kada su stranci (čitaj: Rusi), uveliko kupovali placeve, započinjali, ali još više najavljivali atraktivnim kompjuterskim animacijama (na čemu je i ostalo), gradnju turističkih kompleksa, ružno su pominjani gosti iz regiona (čitaj: Srbije), kao paradajz turisti. Pričalo se kako više nema mesta sindikalnom, već isključivo elitnom turizmu i tome slično. A šta bi sa elitom?
"Preteralo se, dakako", priznaje iskusni turistički radnik Žarko Radulović. On dodaje da "nemamo dovoljno hotela visokih kategorija, ali i drugih sadržaja koje traže bogati. Priroda sama, iako zaista divlja i zanosna, ne može biti dovoljna. Putevi, parkinzi i ostalo su slabe tačke našeg priobalja".
Zaključak je jednostavan: i ovu sezonu, kao i mnoge do sada, izvukli su gosti iz regiona. Najviše iz Srbije, iako ih je bilo manje nego ranijih godina, upravo zbog nipodaštavanja, pa i uvreda od osionih pojedinaca koji kao da ne žive u stvarnosti. I bez gostiju sa prostora bivše "juge", nema dobre glavne sezone.
Нема коментара:
Постави коментар