Dosta nam je ljeta, ajmo u planine

Bliži se zimska sezona a dva najveća crnogorska centra zimskog turizma, s mogućnostima za alpsko te nordijsko skijanje su dvije prelijepe planine Durmitor i Bjelasica. Durmitor je pod snijegom 120 dana, ima nekoliko skijališta, od kojih su najatraktivniji Savin kuk, Štuoc i Javorovača.

Savin kuk ima dvije žičare, ski lift, bejbi ski lift, kao i ski servis. Dužina staze je 3500 metara. Štuoc ima nešto kraću, ali zanimljivu stazu 2630 metara. Javorovača je za turiste koji vole kratka skijališta, duga je 800 metara. Za langlauf postoje staze od 3 do 12 kilometara. Tradicionalna međunarodna smučarska takmičenja su Angel kup i Kup Durmitor. U okviru dva skijaška kluba, “Žabljak” i Planinarsko-smučarsko društvo “Durmitor”, već dugo postoje škole skijanja.

Idealne terene imaju i padine Bjelasice. Sniježne padavine su obilne, a prvi snijeg pada u novembru i zadržava se do maja, na osunčanim stranama i duže. Debljina pokrivača se kreće od 1 do 3 metara. Skijaške staze počinju na nadmorskoj visini od 1980 metara, a završavaju na 1420 metara. Ukupna dužina staza je 15 kilometara, a prilagođene su rekreativnom te takmičarskom sportu.

Staze i opremljenost ski centra omogućuju da se odjednom skija 4000 skijaša. Sve staze su u sjevernom dijelu Bjelasice, a osnovna je duga 4,5 kilometra. Postoji jedna žičara duga 1840 metara, kapaciteta 1200 skijaša na sat, kao i tri ski-lifta dužine po 500 metara, kapacitata 200 skijaša na sat. Moguće je i noćno skijanje, jer je staza opremljena reflektorima. Skijališta su od Kolašina udaljena 8,5 kilometara, a u gradu rade dva kluba – Bjelasica i Trebaljevo. Na Bjelasici je tradicionalno takmičenje Zlatna lasica, a u okviru ski festa organizuje se i takmičenje u snoubordu.

Brodovi doveli u Kotor 188.000 putnika

U ovoj godini Kotor je zabilježio 302 dolaska velikih brodova. Prošle godine je na velikim brodovima došlo 150.000 putnika.

Qatari Diar: 250 miliona eura za Plave horizonte sa pet zvjezdica

TIVAT - Qatari Diar Hotel Property Investment Montenegro (QDHPIM) je na današnjoj konferenciji za novinare predstavio planove za izgradnju luksuznog turističkog kompleksa u Crnoj Gori. Jedna od najuticajnijih i najinovativnijih svjetskih kompanija u oblasti investiranja i upravljanja nekretninama uložiće 250 miliona eura, što taj projekat čini jednim od najvećih direktnih inostranih ulaganja u turizam u Crnoj Gori.

Budući kompleks na lokaciji Plavi horizonti prostiraće se na površini od 24 hektara, a planirano je da na tom prostoru Qatari Diar izgradi luksuzni turistički kompleks sa pet zvjezdica u mediteranskom arhitektonskom stilu.

U sastavu kompleksa nalaziće se hotel, ekskluzivne rezidencijalne vile, spa centar i drugi prateći sadržaji. Osim toga, gostima će na raspolaganju biti i trgovine, restorani, atraktivni klub na plaži, kao i veliki broj terena za različite sportove. Hotelski operater biće jedan od najprestižnijih svjetskih brendova u toj oblasti. Kompleks će imati oko 100 hotelskih jedinica, kao i rezidencijalne vile i apartmane koji će biti dostupni za kupovinu. U skladu sa kompanijskom globalnom politikom, Qatari Diar će i prilikom realizacije projekta na lokaciji Plavi Horizonti nastojati da sveobuhvatnim pristupom doprinese razvoju lokalne zajednice i obezbijedi preduslove za njen dugoročan održivi razvoj, a da istovremeno zaštiti i unapredi autohtonu prirodnu ljepotu i lokalne tradicije.

„Luksuzno ljetovalište na lokaciji Plavi horizonti će u značajnoj mjeri obogatiti turističku ponudu Crne Gore i doprinijeće pozicioniranju zemlje kao turističke destinacije visoke klase. Ovo je četvrti projekat koji Qatari Diar gradi u Evropi, isključujući Veliku Britaniju, što Tivat svrstava rame uz rame sa Parizom i Milanom. Projekat se odvija planiranom dinamikom i trenutno smo fokusirani na finalizaciju planske dokumetacije. Nakon odobrenja Detaljnog urbanističkog plana, počećemo pripremu lokacije za veoma kompleksan građevinski proces koji će trajati oko dvije i po godine”, kazao je direktor projekta Anthony Scholes.

Tokom prve faze projekta, kompanija Qatari Diar će uložiti 42 miliona eura, od čega je više od polovine investicije već realizovano. Ukupna vrednost investicije u luksuzni kompleks iznosi 250 miliona eura. Time će Qatari Diar postati jedan od najvećih inostranih investitora u Crnoj Gori u oblasti luksuznog turizma. U kompaniji smatraju da Crna Gora posjeduje ogroman potencijal za razvoj turističke ponude i da će realizacijom svog projekta podržati lokalne vlasti u transformaciji masovnog u visoki turizam, kao i u promociji ljepota crnogorske obale širom svijeta. Iako je turistička privreda u Crnoj Gori sezonskog karaktera, Qatari Diar očekuje da će ekskluzivni hotelski kompleks biti otvoren tokom cijele godine i da će tako doprinijeti ukupnom rastu crnogorske ekonomije.

Kako bi implementirala najviše međunarodne standarde izgradnje bazirane na principima održivog razvoja, a koje primjenjuje širom svijeta, kompanija Qatari Diar je već obavila potrebna topografska, geološka i batimetrijska istraživanja, detaljnu analizu vegetacije i studije uticaja na životnu sredinu, pri čemu je posebna pažnja posvećena očuvanju prirodnih osobenosti te jedinstvene lokacije.

Kompanija Qatari Diar je uspostavila blisku saradnju sa lokalnom zajednicom kako bi projekat bio realizovan u obostranom interesu, prije svega kroz angažovanje lokalnih kompanija kao podizvođača. Realizacijom projekta biće stvorena potreba za značajnim brojem novih radnih mjesta, što će doprinijeti zapošljavanju lokalnog stanovništva. Kada je riječ o prirodnim resursima i energentima, Qatari Diar primjenjuje rješenja koja omogućavaju maksimalnu uštedu energije i najviše standarde upravljanja otpadom, koristi materijale iz obnovljivih izvora, kao i visoko-kvalitetne lokalne građevinske materijale.

Scholes je veoma dobrom ocijenio saradnju kompanije Qatari Diar sa državnim organima Crne Gore i lokalnom samoupravom u Tivtu, i zahvalio na podršci predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma i tivatskom gradonačelniku koji su prisustvovali prezentaciji, a koji su po njegovom mišljenju u potpunosti prepoznali razvojne potencijale projekta.

Porto Montenegro: Nismo vrijeđali stanovnike Tivta

TIVAT - Izvršni direktor „Porto Monenegra“ Oliver Korlet kazao je da je kanadski list „Toronto Star“ „pogrešnom interpretacijom“ razgovora sa Peterom Munkom, netačno objavio da je kanadski milijarder bivše tivatsko vojno brodogradilište Arsenala platio 155 miliona eura.

Korlet je rekao da Munk nema potrebe da se izvinjava radnicma Arsenala zbog svojih izjava „Toronto Lifeu“ o njima kao „bandi Kiprana iz prošlog vijeka“ i „ljudima koji nikada jahtu vidjeli nisu“.

„Računajući i iznose koje smo platili za socijalni program, čišćenje lokacije i ekološku sanaciju, kupovina Arsenala nas je košala 23 miliona eura. Kada se na to doda iznos od preko 100 miliona eura investicija u izgradnju 'Porto Montenegra' u poteklih pet godina, dolazimo do cifre od preko 123 miliona eura koja odgovara sumi od nešto preko 150 miliona kanadskih dolara, tako da mislim da je u tome bio nesporazum sa novinarskom 'Torono Lifea“, rekao je Korlet na pres konferenciji u Podgorici.

Čelnici „Porto Montenegra“ saopštili su da neće demantovati niti tužiti novinarku „Toronto Lifea“ Leu McLaren Korlet je kazao da Mank „nikada nije upotrebio termin „Munkistan“ u vezi „Porto Montenegra“, kao i da je mankistancima same sebe nazvala „grupa Kanađana koji su voleći Munka i cijeneći njegov integritet, odlučili da ga slijede i došli u Porto Montenegro“.

„Emocije su razumljive, ali je on samo pokušao da objasni kakva je bila atmosfera oko onoga što se tada dogadalo u Tivtu. Već u nastavku tog teksta Munk je dodao da su Tivćani međutim danas, prihvatili Porto Montenegro i doživljavaju ga kao važan faktor grada i ekonomije Crne Gore“, kazao je Korlet.

Na pitanje „Vijesti“ sa prokomentariše Munkove slične navode o Tivćanima koji su ga navodno pljuvali ili mu prijetili batinama koje je saopštio u nekoliko intervuja drugim stranim medijima, član Borda direktoa „Porto Montenegra“ Mladen Miranović odgovorio je citiranjem druge Munkove izjave da je „Crna Gora zemlja hrabrih i ponosnih ljudi sa puno emocija i gostoprimljivosti.“

Čelnici „Porto Montenegra“ saopštili su da neće demantovati niti tužiti novinarku „Toronto Lifea“ Leu Mclaren zbog načina na koji je interpretirala Munkovu priču o Tivćanima, kupoprodajnu cijenu Arsenala, ili prenijela izjavu Olivera Korleta da je „za jednog investitora je izvanredna mogućnost da može sjesti sa premijerom i reći mu – hajde da mi sada dogovorimo poresko i radno-pravno zakonodavstvo Vaše države.“

„Ta moja izjava pogrešno je ovdje protumačena, a data je da bih stranoj javnosti objasnio kako zapravo u Crnoj Gori postoji odličan i otvoren dijalog između Vlade i investitora da bi se napravilo što bolje ekonomsko okruženje. Ne žalim što sam to rekao jer zaista smatram da Crna Gora ima dobru komunikaciju sa investitorima.“, kazao je Korlet ističući da on lično, niti bilo ko drugi iz menadžmenta „Porto Montenegra“ „nije nikada učestvovao u pisanju ili pisao bilo kakvo zakonsko riješenje u Crnoj Gori.“

Tenderska komisija: Munk je platio sve

PODGORICA - Tenderska komisija za privatizaciju Mornaričko-tehničkog remontnog zavoda "Sava Kovačević" saopštila je juče da je u kupoprodajnom ugovoru jasno definisana cijena po kojoj je plaćen.

Prema podacima Tenderske komisije, na osnovu ugovora koji je zaključen, kompanija PM Sekjurities sa Barbadosa, čiji je vlasnik kanadski milijarder Peter Munk je za kupovinu predmetne imovine predložila iznos od oko 20,1 milion eura.

"Tokom pregovora, došlo je do povećanja navedenog iznosa do 29,16 miliona eura", naveli su iz Tenderske komisije.

Taj iznos, kako su precizirali, obuhvata socijalni program od 15,1 milion eura, ekološke intervencije oko 6,25 miliona, sanaciju lokacije 4,55 miliona i cijenu imovine od oko 3,26 miliona.

"Munk je kupio cijelu luku od Vlade za 155 miliona eura 2007. godine i sada je većinski vlasnik Porta sa 54 odsto udjela. Njegov tim koinvestitora čine Lord Rotschild i njegov sin Nathaniel, predsjedavajući luksuznog konglomerata LVMH, Bernar Arno, Oleg Deripaska, istočnoevrospki investitor Sandro Demijan i Mankov sin Entoni", navedeno je u tekstu.

Miodrag Kostić: Od Igala bih napravio egipatski risort

PODGORICA - Vlasnik kompanije MK grupa i jedan od vodećih srpskih biznismena Miodrag Kostić potvrdio je da je njegova kompanija i dalje zainteresovana za kupovinu Instituta "Dr Simo Milošević" u Igalu, kako bi od poznatog crnogorskog zdravstvenog centra napravili eksluzivni kompleks, po ugledu na egipatske risorte.

MK Group čine 35 povezanih preduzeća u Srbiji i inostranstvu, koja posluju uglavnom u oblasti poljoprivrede i trgovine, a njen vlasnik Kostić najavio je u razgovoru za „Pobjedu" da će visina ponude za kupovinu Instituta zavisiti od toga koliko će im vlast i urabinistički planovi u Herceg Novom dozvoliti da ostvare planirano.

- Ne planiramo da izlazimo van granica kompleksa, jer je on dovoljno veliki da u okviru njega napravim kondominium u kojem bi gosti od 45 do 75 godina mogli da borave tokom cijele godine. Osnovna zdravstvena delatnost bi se naslanjala na sadržaje koji pružaju relaksaciju, zdravu hranu, rekreaciju, mršavljenje, odmor... Nešto slično onome što se može vidjeti u Maroku, Egiptu, u Dubaiu. Ustvari, bolje nego u Dubaiu, jer tamo je sve savršeno, ali vještački namešteno i nema čistog mora i prirode kao u Crnoj Gori. Nećemo izmišljati toplu vodu. Gost koji tu dođe treba da ima sve sadržaje, osim pomenutih i šetalište, šopingcentar, plažu i vrhunsku uslugu - kaže Kostić, koji je u cilju trasparentnosti poslovanja svoje kompanije u Beogradu organizovao razgovor za crnogorske medije.

Toronto Life: Crna Gora kao "destinacija Munkistan"

PODGORICA - „Za jednog investitora je izvanredna mogućnost da može sjesti sa premijerom i reći mu – hajde da mi sada dogovorimo poresko i radno-pravno zakonodavstvo Vaše države“, kaže izvršni direktor kompanije „Adriatic Marinas“ Oliver Korlet za "Toronto life" magazin.

Pod intrigantnim naslovom „Destinacija Munkistan – pogled na novo jadransko igrališe za super bogate Petera Munka", kanadski magazin donosi veoma zanimljivu priču sa insajderskim pogledom na razvoj marine za mega jahte u Tivtu.

Cijeli članak „začinjen“ je mnoštvom detalja o privatnom životu Munka i njegovih saradnika, okupljenih na projektu izgradnje „novog Saint Tropeza“ i „igrališta za tajkune“ na crnogorskoj obali Jadrana, a sve je garnirano nizom fotografija sa ljetošnje trodnevne zabave u „Porto Montenegru“ –proslave rođendana britanskog bankara Nathaniela Rotschilda koji je jedan od Munkovih glavnih partnera u ovom projektu.

Tako javnost sada u „Toronto Lifeu“ može vidjeti do sada skrivane fotografije iz arhive „Porto Montenegra“ sa fancy detaljima sa Rotschildovog derneka u onome što i novinari kanadskog lista već prepoznaju kao privatnu državu Petera Munka u Crnoj Gori i nazivaju imenom Munkistan.

Ulcinjska rivijera: Ponovo bez interesa investitora

PODGORICA - Na tender za prodaju 63,52 odsto akcija Hotelsko turističkog preduzeća (HTP) Ulcinjska rivijera nije dostavljena nijedna ponuda, saopštili su iz Tenderske komisije.

"S obzirom na to da nije dostavljena nijedna ponuda, Tenderska komisija za turizam će, u skladu sa pravilima, tender proglasiti neuspjelim", rekli su iz Tenderske komisije.

 Oni su naveli da niko nije otkupio ni tendersku dokumentaciju.

"Bilo je nekih kompanija koje su neformalno pokazale interesovanje, ali zvanično se niko nije registrovao kao učesnik na tenderu", dodali su iz Tenderske komisije.

Zainteresovani su ponude mogli dostavljati do petka. Tender je objavljen 21. juna i bio je otvoren do 19. septembra, nakon čega je rok produžen do 4. novembra.

Osim prodaje akcija, ponuđačima se nudilo i davanje u dugoročni zakup od 90 godina kompleks zemljišta na kojem se nalaze hoteli i drugi objekti ulcinjskog preduzeća, kao i zemljište koje je planskom dokumentacijom predviđeno za izgradnju turističkih kapaciteta i drugih mješovitih sadržaja.

"Nakon što Tenderska komisija za turizam donese odluku o proglašenju tendera neuspjelim, dostaviće informaciju o rezultatima tendera Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte", rekli su iz Tenderske komisije.

Oni su naveli da je moguće da će Savjet zadužiti Tendersku komisiju za turizam da opet sprovede tendersku proceduru, pod istim ili izmijenjenim uslovima.

Morsko dobro postaje agencija, prihod od zakupa ide u budžet

PODGORICA - Javno preduzeće Morsko dobro biće preimenovano u Agenciju za upravljanje morskim dobrom, kojim će upravljati sedmočlani savjet po izboru skupštine, kako je predloženo nacrtom zakona Ministarstva održivog razvoja i turizma na posljednjoj sjednici Vlade.

Agencija će imati svojstvo pravnog lica i biće registrovana u Centralnom registru privrednih subjekata, a zaposleni koji ne budu raspoređeni sistematizacijom radnih mjesta Agencije, biće proglašeni tehnološkim viškom, predviđa nacrt.

Kako piše današnji Dan, prema nacrtu, sredstva za rad Agencije obezbjeđuju se iz Budžeta Crne Gore, a Agencija je dužna da Skupštini podnosi godišnji izvještaj o stanju morskog dobra kao i finansijski izvještaj.

O upravljanju morskim dobrom na period od per godina odlučiće vlada, a Agencija će davati koncesije ili zakup na period od jedne do pet godina.

Naknada od zakupa i koncesiona naknada, prihod su budžeta Crne Gore, a sredstva od naknade biće korištena za zaštitu morskog dobra i izgradnju infrastrukture, dok će jedan dio prihoda ići i u opštinski bidžet – predviđa nacrt.

Predsjednik Udruženja ugostitelja Žarko Radulović, kazao je listu da nije upućen u to preimenovanje, kao i da ne očekuje bitniju promjenu.

„Ukoliko zakup plaža ostane na istom nivou ili bude umanjen, to će biti dobro za privrednike, ali ne bi valjalo da zakup poskupi“, kazao je Radulović.

Bez ulaganja Orascoma u Lušticu naredne godine

PODGORICA - Iduće godine neće biti ozbiljnih radova na poluostrvu Luštica, kako je ranije najavljeno, jer su se odužili pregovori Orascoma, odnosno "Luštica Development"-a sa opštinom Tivat, saznaj Antene M iz crnogorske Vlade.

Naime, u planiranom budžetu Orascom grupe za 2012. godinu nema novca za Lušticu.

Pripremljeni su potrebni detaljni urbanistički planovi, do kraja godine stići će građevinske dozvole, ali biće kasno da se Luštica nađe u ozbiljnim investicionim planovima Orascoma. Prema saznanjima podgoričkog radija, najviše što se može očekivati su pripremni radovi početkom iduće godine, što je daleko od udarničkih planova i najava koje su se nedavno mogle čuti.

Nekoliko izvora iz Vlade Anteni M je potvrdilo da ozbiljnih radova na Luštici neće biti, makar ne iduće godine, čime je i narušena planirana dinamika.

Projekat "Luštica Development" vrijedan je 1,1 milijardi eura i trebalo je da se realizuje kroz tri faze, od kojih svaka traje po četiri godine.

Sveti Stefan: Hoće li biti popusta za Restisa koji duguje 980.000?

BUDVA - Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte u srijedu će odlučiti da li će omogućiti budvanskoj firmi Adriatic properties, koju kontroliše grčki milijarder Viktor Restis, da ubuduće plaća nižu naknadu za zakup Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže, kao i produžetak ugovora o gazdovanju tim luksuznim turističkim lokacijama.

Odluka će, prema saznanjima “Vijesti” umnogome zavisiti od stava resornog ministra Predraga Sekulića, koji u utorak veče nije bio voljan da govori o tome.

"Molim Vas da budete strpljivi dok se ne održi sjednica Savjeta", rekao je Sekulić “Vijestima”.

Budvanska rivijera, koja je formalni vlasnik objekata koje je zakupio Restis, odnosno njihova advokatska kancelarija, protiv je olakšica, jer im Adriatic properties u ovom momentu duguje oko 980.000 eura na ime zakupa i pripadajućih dažbina za ovu godinu, a nema ni naznaka kada će taj dug biti izmiren.

Osnovni razlog za zahtjev jeste činjenica da Svetac još nije stavljen u punu funkciju, zbog čega trpe direktnu finansijsku štetu. Grci tvrde i da su do sada uložili znatno više od ugovorom predviđenih 40 miliona Osim oprosta sadašnjeg duga, Grci od Vlade traže i sniženje ukupnog zakupa za narednu godinu i to za 30 odsto, kao i produženje ugovora na rok koji bi naknadno bio ugovoren.

Prema postojećem ugovoru o zakupu, godišnji zakup iznosi 1,6 miliona, podijeljen na četiri kvartalne rate od po 400.000 eura.

Prema informacijama “Vijesti”, osnovni razlog za zahtjev jeste činjenica da Svetac još nije stavljen u punu funkciju, zbog čega trpe direktnu finansijsku štetu. Grci tvrde i da su do sada uložili znatno više od ugovorom predviđenih 40 miliona.

Vlada bi u srijedu mogla da djelimično uvaži zahtjev Restisove kompanije, posebno na dio u vezi sa Kraljičinom plažom, koja još nije stavljena u funkciju. Sekulić nije mogao ni da potvrdi niti da demantuje takvu mogućnost.

Zanimljivo je da nije bilo ni zvanične ni nezvanične reakcije iz Vlade na neobičan zahtjev Adriatik propertisa. Dokumentacija sa zahtjevom prvo je upućena Ministarstvu za održivi razvoj i turizam, koji je, po prvobitnom planu, trebalo da formira mišljenje i predloži ga Savjetu za privatizaciju, ali se to nije desilo.

"Vijestima" je ranije iz tog Ministarstva saopšteno da neće zauzimati stav, već su zahtjev samo proslijedili Savjetu. U utorak ni iz Savjeta nije bilo moguće izvući komentar o atmosferi koja prati zahtjev Grka, uoči današnje odluke.

Ako je suditi prema zvaničnim komentarima Ministarstva turizma, koje je svojevremeno i vodilo cijeli posao oko davanja u zakup ekskluzivnih lokacija u Budvi, Grci imaju razlog za optimizam.

Na pitanje “Vijesti” da li je povjerenje između Vlade i investitora poljuljano, s obzirom na kašnjenje cijele investicije, ali i plaćanja zakupa, iz Ministarstva je odgovoreno negativno.

"U pitanju su jedni od najvećih i najprestižnijih zakupaca u našoj zemlji", saopšteno je iz Ministarstva, dodajući da su Grci uložili značajna sredstva u dosadašnju rekonstrukciju zakupljenih objekata i nastavljaju aktivnosti na daljoj izgradnji.

"Nesporno je da su Aman i Restis grupa, tj. Adriatik propertiz svojim imidžom veoma doprinijeli promociji Crne Gore kao turstičke destinacije. Sigurni smo da neće biti narušavanja povjerenja između države Crne Gore i investitora, s obzirom na dosadašnje dosljedno poštovanje obaveza koje proizilaze iz ugovora, koje se, između ostalog, odnose na redovno izmirivanje obaveza po osnovu godišnjeg zakupa Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže i u periodu dok hotelski kapaciteti nijesu bili u funkciji", rekli su nedavno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Turiste iz Kine u Crnu Goru dovode partizanski filmovi

BUDVA - Prva grupa gostiju iz Kine mogla bi već da doputuje početkom naredne godine, a Crna Gora, mogla bi da „zavede“ kinesko tržište, trenutno jedno od „najjačiih na svijetu“, činjenicom da je most na Đurđevića Tari, most iz partizanskog filma "Most" koji je jedan od najpopularnijih filmova u toj mnogoljudnoj zemlji.

Predstavnici 14 kineskih tour-operatora i medija, bili su impresionirani činjenicom, da se taj most nalazi u našoj zemlji, za koju, kako sami kažu, nijesu mnogo čuli. Desetominutno izlaganje impresija predstavnika vodeće poslovne grupe Bai Šua samo je potvrdilo priče da je jugoslovnska kinemetaografija u toj zemlji i dalje popularnija od holivudske.

Jedan od organizatora ovog studijskog putovanja, kompanija “Adria D.M.C” iz Budve, upriličila je preksinoć u bečićkom hotelu “Queen of Montenegro”, susret sa lokalnim medijima.

“Posjetili smo Sloveniju, Crnu Goru i Albaniju. Crna Gora je za nas nova destinacija. Kina je imala dobre odnose sa Jugoslavijom, sa predsjednikom Titom, i to su neka znanja koja imamo iz tog perioda. Film „Most“ je jedan od najpopularnijih u našoj zemlji. Bili smo jako uzbuđeni kada smo vidjeli taj most na Đurđevića Tari. Stigli smo već kada je bio mrak, ali smo uspjeli da bacimo kamen u kanjon. Sa Crnom Gorom, smo bili upoznati preko tog filma, ali smo kroz ovo putovanje mogli vidjeti da je prelijepa zemlja, ima predivnu prirodu i mnogo toga da se vidi”, kazao je Šu.

Direktorka TO Budve Jelena Rađenović istakla je da je tržište Kine vrlo interesantno za produženje sezone.

“Svjesni smo da nije lako dovesti turistu iz Kine, jer su tu mnogi ograničavajući elementi, od neophodnosti vize, do udaljenosti i nepostojanja direktne veze. Ono što vidimo kao mogućnost je spajanje i pravljanje neke balkanske ili istočnoevropske ture, gdje bi Crna Gora i Budva svakako imale šansu. Budva im je interesantna za organizovanje medenih mjeseca, a posebno im je interesantna kazino ponuda”, kazala je Rađenovićeva.

Zahvaljujući partnerima iz Albanije i Turkiš erlajnza, kako je kazao direktor “Adria D.M.C“ Branko Kažanegra, uspjeli su prvi put da na ove prostore dovedu studijsku grupu.

“Znali smo da Crna Gora ne može biti jedina ciljna destinacija, da neko potegne toliki put da dođe ovdje. Ali ovo područje je jako interesantno, zbog istorijskih, političkih veza, zbog toga što na jednom malom prostoru kakav je Balkan, nalazi se toliko različitosti. Naša namjera ubuduće je da ponudimo takve programe koje će uključivati nekoliko zemalja”, kazao je Kažanegra i dodao da, o kakvom je tržištu riječ, dovoljno govori podatak da u Pekingu ima više milionera, nego što Crna Gora ima stanovnika.

Da je popularni glumac nekadašnje Jugoslavije Velimir-Bata Živojinović i film „Valter brani Sarajevo“ već decenijama najgledaniji film u Kini, potvrdili su predstavnici poslovne grupe, ali isto tako bili su iznenađeni činjenicom, da su Budva i Crna Gora spremne da za grupe kineskih gostiju naprave i ture obilaska svih onih predjela u kojima su se snimali partizanski filmovi.

Ideja da bi osim mosta na Đurđevića Tari mogli čak i lično upoznati popularnog Valtera, odnosno da bi za velike grupe gostiju budvanska Turistička organizacija bila spremna da se potrudi i da dovede Živojinovića i napravi takav turistički aranžman, naišla je na pravo oduševljenje Kineza.

Albaniju posjetilo gotovo tri puta više turista nego Crnu Goru

PODGORICA - Rezultatima ovogodišnje turističke sezone gotovo svi u Crnoj Gori su zadovoljni. Počev od ministra turizma, do hotelijera i vlasnika privatnih soba i apartmana.

Uz opaske da je poseta bila bolja nego lane, da će i finansijski rezultati nadmašiti prošlogodišnje, slijede konstatacije da je drugi dio turističkog ljeta 2011. bio znatno bolji, odnosno da je samo predsezona podbacila.

Ipak, ako se naprave poređenja, prije svih sa direktnim susjedima, od kojih je jedan turistički odavno razvijen, a drugi tek kreće u taj biznis, zadovoljstvu nema mjesta. Albaniju je, recimo, za prvih osam mjeseci ove godine posetilo gotovo tri miliona gostiju, a prema podacima Monstata, u isto vrijeme Crna Gora je registrovala 1,1 milion turista. U istom periodu Hrvatsku je posetilo čak 8,3 miliona turista.

Gosti Albanije su bili Albanci koji žive u inostranstvu (ova zemlja ima veliki broj gastarbajtera), slede turisti s Kosova, Grčke, Italije i Crne Gore.

Žarko Radulović, prvi čovjek Crnogorskog turističkog udruženja, konstatujući da Albanija doživljava bum u turizmu, ocjenjuje da je ona odlično povezana sa okruženjem, autoputem, ali i ostalim dobrim drumovima. Na njihovo more se stiže udobno i komforno, na crnogorsko znatno teže. Crna Gora je isključivo avio-destinacija, a to znači i najskuplji put.

Šta, međutim, nije valjalo ni ovog a ni prethodnih ljeta, a o čemu se veoma malo priča na kraju sezone? Minulo ljeto je konačno pokazalo da priče o elitnom turizmu "ne piju vodu". Postoji svega jedan hotel sa pet zvjezdica (Splendid) i nekoliko obnovljenih hotelskih zdanja takođe na Budvanskoj rivijeri (Maestral, Queen, Mediteran, Bellevue iberostar), koji su za goste sa debljim novčanicima. I oni su bili puni.

No, u euforiji od prije dvije-tri godine, kada su stranci (čitaj: Rusi), uveliko kupovali placeve, započinjali, ali još više najavljivali atraktivnim kompjuterskim animacijama (na čemu je i ostalo), gradnju turističkih kompleksa, ružno su pominjani gosti iz regiona (čitaj: Srbije), kao paradajz turisti. Pričalo se kako više nema mesta sindikalnom, već isključivo elitnom turizmu i tome slično. A šta bi sa elitom?

"Preteralo se, dakako", priznaje iskusni turistički radnik Žarko Radulović. On dodaje da "nemamo dovoljno hotela visokih kategorija, ali i drugih sadržaja koje traže bogati. Priroda sama, iako zaista divlja i zanosna, ne može biti dovoljna. Putevi, parkinzi i ostalo su slabe tačke našeg priobalja".

Zaključak je jednostavan: i ovu sezonu, kao i mnoge do sada, izvukli su gosti iz regiona. Najviše iz Srbije, iako ih je bilo manje nego ranijih godina, upravo zbog nipodaštavanja, pa i uvreda od osionih pojedinaca koji kao da ne žive u stvarnosti. I bez gostiju sa prostora bivše "juge", nema dobre glavne sezone.

Na Luštici će biti hoteli, vile, apartmani i golf teren

TIVAT - Skupština opštine Tivat usvojila je četiri planska dokumenta, od kojih se dva odnose na budući luksuzni turistički resort na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, čime je stvoren planski osnov za početak fazne realizacije projekta „Luštica Development“, vrijednog 1,1 milijardu eura.

Odbornici su usvojili DUP-ove „Golf i Donji Radovići zapad“ i „Donji Radovići centar“, koje je uradio podgorički CAU, a koji, pored ostalog, predviđaju izgradnju velikog golf terena sa 18 rupa, četiri hotela i niz vila, apartmana, stambenih i objekata sa centralnim, komercijalnim i javnim sadržajima u budućem turističkom gradu, koji će na Luštici graditi egipatsko-švajcarska kompanija „Orascom Development“.

Ta dva DUP-a tretiraju ukupnu površinu od oko 250 hektara, koja je sada najvećim dijelom neizgrađeno zemljište, a samo manji dio pripada kompleksu bivše vojne kasarne u Radovićima.

Na tom prostoru biće izgrađeno ukupno 450.000 kvadrata bruto-građevinske površine raznih objekata, među kojima i četiri hotela – dva kapaciteta po 600 kreveta, jedan kapaciteta 300, i jedan mali butik-hotel od 50 ležaja, ali i nova srednja turistička škola, vatrogasna i policijska stanica, zdravstvena ustanova i ostalo.

Pored dva DUP-a, koja se odnose na Lušticu, SO Tivat je usvojila i izmjene i dopune DUP-a „Radovići“, kao i novi DUP „Gradiošnica“ koji, pored ostalog, predviđa i izmiještanje na područje Mrčevca zone komunalnih servisa koja se sada nalazi blizu centra Tivta.

SO je dala saglasnost na sporazum opština Tivat i Kotor o izgradnji, upravljanju i održavanju zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, te izmijenila odluke o auto-taksi prevozu i gradskom i prigradskom linijskom prevozu putnika, kao i izgradnji pomoćnih objekata.

So Tivat je dala saglasnost na sporazum opština Tivat i Kotor o izgradnji, upravljanju i održavanju zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih vodaNakon kraće rasprave, parlament je donio i „odluku o rješavanju stambenih potreba lica koja bira ili imenuje SO ili predsjednik Opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu Tivat“.

Predsjednica Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave Svetla Đikanović predložila je da jedan od kriterijuma za davanje prednosti pri dodjeli stanova tim licima bude i činjenica da neki od njih u svojim porodicama imaju i osobe sa posebnim potrebama, a predlagač, opštinski sekretar za finansije i budžet Ivan Novosel (DPS) nije prihvatio predlog Mata Marovića (HGI) da SO ima zadnju riječ pri dodjeli stanova, time što bi davala konačnu saglasnost na odluku koju prethodno donese Komisija za raspodjelu.

„Izabrana i imenovana lica se stalno mijenjaju, a to što ih neko bira ili imenuje ne znači da se radi o kvalitetnim ili deficitarnim kadrovima koji su zaista potrebni ovom gradu. Stoga treba biti jako oprezan da se kroz ovu odluku benefiti za rješavanje stambenog pitanja pod povlašćenim uslovima ne prenesu i na one koji to ne zaslužuju“, upozorio je Marović.

SO je prihvatila i informaciju o ostvarenju budžeta Opštine za prva tri kvartala ove godine u kojoj se navodi da se do kraja septembra u gradsku kasu slilo ukupno 9,11 miliona eura, što je čak 90,22 odsto ukupno planiranih prihoda za 2011. godinu.

Neshvatljivo je da je za devet mjeseci potrošeno samo 27 odsto sredstava planiranih za kapitalna ulaganja, i to se već godinama ponavlja.„Moramo imati u vidu da to nije realan prikaz prihoda, jer smo u ovogodišnji budžet od lani prenijeli skoro četiri miliona eura, pa ispada da je naš realni budžet oko šest do sedam miliona. Neshvatljivo je da je za devet mjeseci potrošeno samo 27 odsto sredstava planiranih za kapitalna ulaganja, i to se već godinama ponavlja. Moramo ili bolje planirati budžet, ili kadrovski ojačati Direkciju za investicije, kako bi građani Tivta što prije dobijali nove objekte komunalne infrastrukture koji su ovom gradu potrebni“, kazao je Rato Brajković (Nova).

Na to mu je gradonačelnik Dragan Kankaraš (DPS) odgovorio da je “problem u komplikovanoj i dugotrajnoj proceduri javnih nabavki”.

„U ovom trenutku imamo oko 800.000 eura vrijednosti tendera koje ne možemo da zaključimo već 6-7 mjeseci, a novac koji smo prenijeli iz prošlogodišnjeg budžeta dobro će nam doći za ulazak u novi kredit sa njemačkom KfW bankom za finansiranje treće faze gradnje gradskog kanalizacionog sistema, koja će koštati oko 11 miliona eura“, naglasio je Kankaraš.

Porto Montenegro otkupio dokumentaciju za gradnju golf terena kod Tivta

TIVAT - Tivatska kompanija Porto Montenegro čiji je osnivač Adriatic marinas u vlasništvu Kanađanina Petera Munka, otkupila je tendersku dokumentaciju za pripremu ponude za gradnju golf terena u blizini tivatskog aerodroma, potvrđeno je Vijestima u Vladi.

Tender za dugoročno izdavanje zemljišta nekadašnjeg poljoprivrednog dobra Montepranco-Bokapreodukt koje investitor nakon 90 godina može kupiti objavljen je prošlog utorka,a otvoren je do 4. novembra. Tenderska komisija ostavila je mjesec dana svim zainteresovanim za pripremu pounude, a od ranije je poznato da se Mankova komanija interesovala o uslovima.

Holandska kompanija Limon je ranije bila prvorangirana, ali je odbijena jer nije obezbijedila garancije za investicije. Piter Munk je najavljivao da bi na tom zemljištu trebalo da se izgrade golf tereni. Munk je svojrevremeno ocijenio da su golf tereni „ključni dio dugoročnog plana u kojem izgrdanja kompleksa Porto Montenegro ima cilj da Crnu Goru pretvori u Monako na Jadranu“

Miodrag Kostić na sastanku sa Katnićem i Čelebićem zbog Instituta Simo Milošević

PODGORICA - Vlasnik MK grupe Miodrag Kostić Kole ponovo je zainteresovan za investiranje u Instutut „Dr Simo Milošević“ u Igalu, piše današnji Dan, pozivajući se na neimenovane pouzdane izvore.

Srpski biznismen se, kako navodi list, juče zbog toga sastao sa crnogorskim ministrom finansija Miloradom Katnićem i vlasnikom preduzeća Čelebić, Tomislavom Čelebićem, u podgoričkom restoranu „Leonardo“, gdje se, kako tvrdi list, raspitivao oko uslova privatizacije.

Vlada trenutno priprema tendersku dokumentaciju za prodaju 56,48 odsto akcija kapitala Instituta, a prema nezvaničnim informacijama, dokumentacija će biti gotova do kraja godine, kada bi trebalo da se raspiše tender, treći po redu.

Prošlogodišnji tender je propao kao i prvi koji je raspisan 2008, godine, a Vladin cilj je da postavi što bolje uslove kako bi privukla što više kompanija i privatizovala institut, pa se razmišlja o dugoročnom zakupu banjskog lječilipta.

Maja Krstajić, portparol preduzeća Čelebić, kazala je Danu da je Kostić lični Čelebićev prijatelj, te da je podgorički biznismen iskoristio lično prijateljsto kao povod da upriliči neformalni sastanak i ubijedi Kostića da ulaže u projekte u Crnoj Goru.

Kostić je za prvi tender 2008. otkupio dokumentaciju.

Inače, današnji Blic piše da Kostićeva MK grupa sada ima problem da uposli novac, jer je od EBRD-a dobio kredit od 80 miliona eura i najavio kupovinu nekoliko kompanija u Srbiji i regionu, koja, prema aktuelnim tržišnim cijenama vrijede oko 120 miliona eura.

Slovenija više zaradi od turista nego Crna Gora

PODGORICA - Za prvih sedam mjeseci ove godine Slovenija je ostvarila rekordan prihod od turizma od oko 670,8 miliona eura, dok je on prošle godine iznosio 525,55 miliona.

Prihodi Crne Gore su na nivou od 568 miliona eura, što znači da Slovenija više prihoduje od turizma nego Crna Gora, objavio je B92.

Broj turista u Sloveniji za sedam mjeseci bio je veći za šest odsto nego u istom periodu lani, a oni su ostvarili pet odsto više noćenja.

Pritom je broj inostranih turista povećan za devet, a broj njihovih noćenja za 10 odsto. Taj rast je bio veći od rasta broja inostranih turista na evropskom i svjetskom nivou.

Samo u julu je zabilježeno šest odsto više dolazaka i četiri odsto više noćenja, nego u istom mjesecu lane. Pozitivan trend nastavljen je i u avgustu, kada je broj turista povećan za devet, a noćenja za sedam odsto, u odnosu na prošlogodišnji avgust.

Time je Turistička organizacija Slovenije, ne samo ispunila, već i premašila postavljene planove za ovu godinu.

Istovremeno, kako je saopštila Nacionalna turistička organizacija (NTO), u Crnoj Gori trenutno boravi oko 11.500 turista, što je za 25 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

"Prihod u prvih osam mjeseci turističke sezene iznosio je 568 miliona eura i za 5,4 odsto je veći u odnosu na isti period 2010", navodi NTO.

Crnu Goru je za osam mjeseci posetilo preko million turista, što je za 7,3 pdsto više nego prošle godine. Gosti su se duže zadržavali nego 2010. godine i ostvarili za 9,5 odsto više noćenja, saopštila je NTO.

Peter Munk do kraja godine kreće s grаdnjom hotela u Porto Montenegru

TIVAT - Grаdnjа hotelа sа pet zvjezdicа u okviru mаrine Porto Montenegro počeće prije krаjа ove godine, sаopštila je juče kompаnija „Adriаtic mаrinаs", čiji je većinski vlаsnik kаnаdski biznismen Peter Munk, piše Dan.

Kаko je nаjаvljeno, pregovori su pri krаju, а hotel će se grаditi nа lokаciji ispred molа, u blizini stаmbeno-poslovnog kompleksа „Tаrа" u izgrаdnji. Hotel trebа dа imа 100 sobа, аpаrtmаne, spа centаr, nekoliko restorаnа, dvorište sа bаzenom, bаnket sаlu, kаo i mogućnost dа gosti pred recepciju dolаze jаhtаmа.

Peter Munk je prije tri godine nаjаvio grаdnju hotelа koji bi poslovаo u sklopu lаncа „Four seasons", аli je pаr mjeseci kаsnije sаopštio dа je čuveni operаter odustаo od projektа zbog globаlne krize i činjenice dа u Crnoj Gori sezonа trаje svegа nekoliko mjeseci.

U Tivtu trenutno nemа hotelа sа više od tri zvjezdice. Vlаdа je predložilа opštinаmа dа u nаrednih pet godinа oslobode grаditelje hotelа sа četiri i pet zvjezdicа plаćаnjа komunаlijа.

Qatari diar preuzima Plave horizonte i gradi Hilton kod Tivta

TIVAT - Hotelski kompleks "Plavi horizonti", kojim je doskora gazdovalo HTP Primorje, prešao je u vlasništvo arapske investicione grupe Qatari diar.

Novi vlasnik planira da sruši postojeći hotel i da na tom mjestu izgradi hotel sa pet zvjezdica u okviru hotelskog lanca Hilton. Arapi planiraju da to bude resort visoke kategorije.

Kompletna investicija koštaće 200 miliona eura, a novi kompleks trebalo bi da ima oko 170 aparatmana u vilama, sa pratećim sportsko-rekreativnim i zabavnim sadržajima.

Hotelski kompleks "Plavi horizonti" osnovan je prije četiri decenije, a arapska grupa "Katari diar" dala je 24 miliona za kompleks od 250.000 kvadrata u uvali Pržna, sa plažom dugačkom nekoliko stotina metara i borovom šumom i maslinjacima u zaleđu.

Novi vlasnici trenutno ne žele da otkrivaju planove i da će se javnosti obratiti kada bude gotova procedura za prostorno-plansku dokumentaciju.

Kako je izjavio gradonačelnik Tivta Miodrag Kankaraš, u lokalnom parlamentu će početkom oktobra biti usvojena prostorno-planska dokumentacija. Nakon toga počeće i da rade, to jest srušiće stari hotel, a novi će biti gotov do 2014. godine.

“Javnosti će ostati dostupno 30 posto plaže, dok će prateći sportsko-rekreativni i zabavni sadržaji doprineti unapređenju turističke ponude i pozicioniranju Tivta kao prepoznatljive turističke destinacije“, kazao je Kankaraš.

TUI u Crnu Goru dovodi 35.000 britanskih turista u naredne dvije godine

BUDVA - - Postojeći hotelski kapaciteti Crne Gore nijesu dovoljni i zajednički se mora raditi puno da se crnogorski turistički proizvod nađe na britanskom tržištu, smatra generalni direktor TUI Travel-a za sjevernu Evropu, Johan Lungren.

On je na konferenciji za novinare u Budvi saopštio da strateški petogodišnji planovi TUI Travel-a, u kojem će se ponovo naći Crna Gora, predviđaju zakup dvije hiljade soba u ovdašnjim hotelima, uglavnom visoke kategorije. Lungren je dodao da strateški plan predviđa i povećanje broja gostiju sa britanskog tržišta na 35.000 u naredne dvije godine.

Ministar održivog razvoja i turizma, Predrag Sekulić ocijenio je da je veoma značajno što je TUI Travel zainteresovan za Crnu Goru, a njegov dolazak i dovođenje značajnog broja britanskih turista doprinijeće, pored ostalog i produžetku turističke sezone.

- Iako je poznato da nemamo dovoljno hotela visoke kategorije, značajno je da ćemo uz pomoć TUI-a, imati kvalitet više da nam gosti dolaze tokom cijele godine. Učinićemo sve da pomognemo ovakve projekte, sa željom da narednih godina u Crnoj Gori bude mnogo više britanskih turista - rekao je Sekulić.

Predsjednik Opštine Budva Lazar Rađenović zadovoljan je zbog partnerstva sa turoperatorom TUI Travel-om, tim prije što će se povećati broj britanskih turista, koji će produžiti trajanje turističke sezone od minimum 150 dana. On smatra da je pored toga, veoma značajno što će se crnogorski turistički proizvod, posredstvom ovog turoperatora, naći na turističkom tržištu Evrope.

Članovi top menadžmenta TUI-a za Veliku Britaniju i Sjevernu Irsku u maju su posjetili Crnu Goru, nakon čega su je uvrstili u strateške petogodišnje planove. Tim planovima se predviđa povećanje broja gostiju, zakup soba različitih kategorija, kao i čarter letovi od aprila do oktobra.

TUI je multinacionalna kompanija koja se bavi turizmom i putovanjima, i jedna je od najvećih u svijetu. TUI posluje širom Evrope i posjeduje turističke agencije, hotele, avione, kruzere, a najveća jedinica je aviokompanija TUI Airlines.

Predrag Sekulić: Odluka o novom tenderu za Valdanos nakon detaljne analize

PODGORICA - Nakon što je propao i drugi tender za zakup uvale Valdanos u Vladi su oprezni o eventualnom raspisivanju novog. Predjednik tenderske komisije Predrag Sekulić kaže za Radio Antena M da će odluku o tome donijeti Savjet za privatizaciju nakon što pažljivo razmotri razloge dva neuspjela tendera. U Agenciji za promociju stranih investicija nijesu iznenađeni i smatraju da je neuspjeh drugog tendera bio očekivan.

Na drugi tender za valorizaciju ulcinjske uvale Valdanos do predviđenog roka ,19. septembra nijedna kompanija nije dostavila ponudu. O eventualnom raspisivanju novog tendera odlučiće Savjet za privatizaciju, kaže za Radio Antenu M  predsjednik tenderske komisije Predrag Sekulić.

«U ovom trenutku teško je precizirati datum, mislim da smo svi zajedno dužni da vidimo koji su razlozi zbog kojih dva tendera nijesu uspjela. Mislim da nakon te analize i nakon što o svemu  budemo raspravili na sjednici Savjeta za privatizaciju, možemo da govorimo i o konkretnim rješenjima tj. o narednim potezima.»

Prvi tender raspisan je u decembru 2008 me, na kojem je prvorangirana bila britanska firma Kjubus luks. Iako su iz Savjeta za privatizaciju tada poručili da je tenderska komisija transparentno sprovela postupak za izdavanje Valdanosa,  iz pojedinih nevladinih organizacija ukazivali su na negativne finansijske iskaze Cubus Luxa.  Ubrzo zatim, Vlada je poništila tender.

Propast i drugog  za direktora Agencije za promociju stranih investicija Petra Ivanovića bio je očekivan.  Dešavanja u vezi sa britanskom kompanijom i negativna kampanja pojedinih nevladinih organizacija poslali su lošu poruku stranim investitorima, smatra Ivanović.

«Poslata je loša poruka ne samo Cubus Luxu već i svim ostalim investitorima. Jer u svijetu ozbiljnih investitora važi poštovanje pravila. A  ako se pravila igre mijenjaju tokom samog postupka, izbora i selekcije investitora onda to nije dobar signal o ozbiljnosti onih koji se pripremaju za tender.

Do septembra 568 miliona eura prihoda od turizma

PODGORICA - Prema prvim procjenama, prihodi od turizma za osam mjeseci ove godine iznose oko 568 miliona eura. Takođe, kroz Prvu komponentu IPA programa, naredne dvije godine Crnoj Gori će biti dodijeljeno 21,6 miliona eura, saopšteno je nakon današnje sjednice Vlade.

U Informaciji o kvalitativnim i kvantitativnim efektima ljetnje turističke sezone 2011. godine, sa aspekta ostvarenih finansijskih rezultata, pokazuje da je ovogodišnja ljetnja sezona bila uspješna, jer je zarada 5,4 odsto veća u odnosu na isti period prošle godine. Pored prihoda, ostvaren je i rast prometa u ostalim sektorima koji su u indirektnoj vezi sa turizmom. I pored određenih problema koji su pratili ovogišnju sezonu, može se konstatovati da je kvalitet ukupne turističke ponude bio na višem nivou, a nastavljen je i trend rasta gostiju sa svih emitivnih tržišta.

Crnogorska Vlada će, kroz pomenuti IPA program za 2012 - 2013. godinu, dobiti sredstva za podršku tranziciji i izgradnji institucija. Njihov cilj je unaprjeđenja procesa koordinacije i boljeg usklađivanja donatorske podrške sa državnim prioritetima i politikama integracije Crne Gore u EU.

Na sjednici je utvrđen Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o detektivskoj djelatnosti, čime se omogućava privatnim detektivima iz države-potpisnice međunarodnog ugovora da obavlja poslove u Crnoj Gori. Takođe, predloženo je da detektiv ubuduće morati posjedovati visoku stručnu spremu i propisanu obavezu zaštite dostojanstva, ugleda, časti i privatnosti lica.

Vlada je usvojila i Strategiju o zaštiti od jonizujućeg zračenja, radijacionoj sigurnosti i upravljanju radioaktivnim otpadom sa Akcionim planom. Ovo je prvi dokument u Crnoj Gori kojim se obezbjeđuju uslovi za sprovođenje sistematske politike u oblasti upravljanja radioaktivnim otpadom.